Sarajevska secesija
-
Lijepo i nadasve ostro! :)
Puuuno je ostrije u rezoluciji originala. Hvala (:
Naravno.
Samo sam htio reci da se uvijek vidi kada je fotka naknadno ostrena, a kada je upitanju ”prava” ostrina iz objektiva.
Kako si dobila ovako veliki DOF?Dubinska oštrina je tu zbog perspektive, mozda pomaze i minimalani blur u uglovima
koji aperture, koja duzina?
Uradila si nešto što ja želim uraditi već duže vrijeme, međutim nemam vremena…fotkati Sarajevo iz nekih uglova koji nisu svakidašnji, da se njegovi stanovnici zapitaju koliko ustvari poznaju grad u kojem žive :) Dobra fotka!
dobre fotke, htio sam i ja da isto to fotkam, ali nikako da se nakanim, posebno shto ima bash na tom mjestu jedan momenat koji narushava estetiku :)
Koji momenat reciiiiiiiiiiii??
nisam mislio na tvoje fotke vec nesto drugo :D chudi me da nisi to primjetila dok si fotkala ;)
Pa naravno da nisam ni ja mislila na moje fptke :P. Koji?
Vidi waltera sto me zadevera pa pobjeze, odoh sutra pogledat koji je momenat
Hahahhah! Nemiran duh, ako smijem primjetiti. =)
Da nije balkon??
lajk ;)
@costarico bas se zapitas: jel ja zivim u ovom gradu?..ne mogu da vjerujem xD
bas dobre slikezanimljiva serija ”secesije” – fotke dobre; al’ ova zgrada nije, prije svega, u maniru secesije (ovo je, ako dobro vidim, današnja Bor banka; nekadašnja filijala austro-ugarske banke) ovo je pročelje u neoklasicističkom maniru (tako snažno dominiraju dorski kapiteli – stupovi; prizivanje metopa i triglifa…), istina ima malo u obradi detalja secesije (najviše u obradi metalnih djelova – al’ to se na fotki ne vidi) al’ ne dovoljno da se taj stil stavi kao prva stilska odrednica… možda da si fotkala unutrašnjost ili vitraje imala bi više secesije na fotki.
Zgrada Filijale Austro-ugarske banke izgradjena 1912. godine koju je najvjerovatnije izgradio arhitekt Rudolf Tönnies predstavljaju primjer vec kasne secesije, što te najvjerovatnije buni. Portali sa glavama (na slici), skulpture na kupoli, plocice u holu, slikarstvo na staklu… doprinose znacaju i ljepoti ovog arhitektonskog bisera nase secesije. O ovoj arhitekturi u Bosni i Hercegovini najprije je pisao Edmund Stix, dugogodišnji šef gradjevinskog odjeljenja Zemaljske vlade u Sarajevu, a najznacajniji po meni korak u sistematizaciji ovog arhitektonskog nasljedja tog vremena je napravio Dr.Prof. Ibrahim Krzovic (koji je mislim i doktorirao na ovoj temi). Tu mozes naci fotografije i podatke i o ovoj zgradi i secesiji u Bosni i Hercegovini opcenito. Ako te interesuje jos literature stojim ti na raspolaganju, jer po tvom komentaru sam stekla dojam da si proucavao ovu tematiku i da ti je interesantna. Eto nadam se da sam pomogla ovim komentarom, veliki pozdrav (:
ma da prof. Krzović odbarnio dok. tezu 88’ god. u BG. , ali kakve to ima veze sa fotkom i njenim nazivom :) ili ako se nevaram, a siguran sam, da sam Krzović ovu zgradu prije svega određuje u maniru klasicizma (po pročelju – a pošto vidim da ti je his. umjet. bliska i sama znaš da pročelje je prvo stilsko određenje!), a secesija se javlja fragmentarno – kako i sam kažeš ”kasna secesija”, na ovoj tvojoj fotki to jedva da se primjeti, ali zato snažno je historicizam uočljiv (klasicizam). dakle, da budem prosto jasan – kada ti ovu fotka gleda neko ko zna šta je secesija ostat će zbunjen jer je nema na fotki – mada je na objektu prisutna – ali to ova fotka nefokusira!
a za literaturu, pa možeš mi poslati mail – nije zgorega – uivjek je moguce da mi je nešto promaklo, a ja volim susretljivost i nesebicnost to je uvijek krasilo ljude sklone humanistickim disciplinama… veliki odzdrav (:(: aaaaaaaa danas izgleda nije moj dan hehe, iako je konstruktivna rasprava vise volim kada @melem i njeni komentari me nasmiju da suza, ali eto. Navodim Dr.Prof. Ibrahima Krzovica jer on ovu zgradu svrstava u secesiju (zajedno sa slikom procelja) Fotografija Gojko Sikimic
LITERATURA:
Ibrahim Krzovic
Arhitektura Bosne i Hercegovine 1878-1918
izdavac: Umjetnicka galerija Bosne i Hercegovine
Sarajevo 1987Fotografija Gojko Sikimic
nadam se da necu biti pelin tvom ”losem” danu :) … Krzović piše: ”Drugu zgradu banke – Filijalu Austro-ugarske banke – u Sarajevu (ul. Obala Kulina bana 19) mnogo je lakše pripisati Tonniesu jer se na njenom pročelju još jasnije ocrtava klasicističko pročelje.” (I. K., Arhitektura secesije u BiH, Sarajevo Publishing, Sarajevo, 2004. god., str.102.); a dalje u tekstu autor govori permanentno o elementima secesije na toj zgradi – i to ništa nije sporno; i upravu si i za fotografiju Gojka Simića – ali tvoja fotografija ima sasvim drugi kadar i fokus na zgradu te nikako neprikazuje secesiju na njoj, nego kao da iskljucivo želi prikazat elemente po kojem je zgarda klasicistička – dakle tvoja fotka ima ”sukob” naziva i onog što prikazuje; za razliku od fotke Gojka (koju očito imaš u knjizi) koja prikazje elemente secesije na balkonima itd…
Eh sad, šta ja trebam da uradim i da te nasmijem do suza hmm – da pozovem melem u pomoć :) – imam osjecaj da mi ne bi pomogla. Bez obzira kako ti ovu diskusiju doživljavala, meni je bilo ugodno (naravo zahvaljujući tebi) i evocirajuće na samog prof. dr. Krzovića i njegova dobra predavanja iz nacionalne umjetnosti – BiH XIX-XX st. i na predavanja iz islamske rane umjetnosti.Po svemu sudeci nas profesor Dr.Prof. Krzovic bi mogao dati zavrsnu rijec :))). Evo obecavam prvom prilikom da cu zamoliti za njegov komentar, a nadam se i ti.
:)))) ok, ali obavezno pokaži mu ovu fotku ;)
imaj ugodan dan!ahhhh dragi moji…baš mi je milo da ste me spomenuli…shnjuhalo da si me zvao ocam’ bih pomogla :)))..elem uživala sam čitajući vašu kontruktivnu raspravu !!!
Pozz i svako dobro ;)rasprava na akademskom nivou :) hahaha
joj ako se ja josh ukljuchim porazbacacu vas hahah :P

Fotografija sedmice na našoj facebook stranici!
Treća klupska izložba fotografija foto video kluba “Valter” iz Sarajeva
Fotokonkurs: „ENERGETSKA EFIKASNOST I ZAŠTITA ŽIVOTNE SREDINE“
Proglašen pobjednik konkursa “Tvoj moto za eko foto”
Fotografija koje su promijenile svijet (IV dio)