EKOLOGIJA

“The Tetons – Snake River”
Ansel Adams, 1942

Neki tvrde da se fotografija dijeli u dva doba: prije Adamsa i poslije Adamsa. U dobu prije Adamsa, na primjer, fotografija nije bila široko priznata kao umjetnička forma. Radije, fotografi su nastojali da svoje fotografije učine što više „umjetničkim“ (više sličnim slikama) tako što su svoje ekspozicije podvrgavali svakakvim ekstremnim manipulacijama – od mazanja svojih objektiva petrolejom do grebanja površine negativa iglama. Onda je došao Ansel Adams pomažući svim ljubiteljima fotografije širom svijeta da prevaziđu svoj kompleks manje vrijednosti.

Drsko tvrdeći da je fotografija „goruća poezija stvarnosti“, Adams je izbjegavao manipulacije, tvrdeći da su one derivat ostalih umjetničkih formi. Umjesto toga on je zagovarao vrijednost „čiste fotografije“. U dobu kada su ručni point-and-shoot aparati brzo postajali česta pojava, Adams i ostali fotografi pejzaža držali su se svojih glomaznih, zastarjelih aparata velikog formata. Na kraju, Adamsove fotografije su fotografiju pretvorile u finu umjetnost. Štoviše, one su oblikovale kako su Amerikanci razmišljali o nacionalnim divljinama i, sa tim, kako ih očuvati.

Adamsova strast za zemljom nije bila ograničena vidicima koje je uokvirio kroz objektiv. 1936. je pratio svoje fotografije u Washington kako bi lobirao očuvanje Kings Canyon područja u Kaliforniji. Naravno, bio je uspješan i to područje je proglašeno nacionalnim parkom.

PRAVA CRNACA

Martin Luther King – “I have a Dream”
nepoznati autor

Martin Luther King Jr. podigao je ruke dok se obraćao masi u njegovom govoru „Ja imam san“ u osmom mjesecu 1963. Njegov nastup tamo i fotografije mase koje su tamo nastale i njegovo obraćanje su bile tačka prekretnica u procvatu pokreta za građanska prava.

Njegov govor ujediniti će crnce i započeti pokret za građanska prava američkih crnaca. Od tada pa nadalje rasisti će ga obasipati uvredljivim i prijetećim pismima, redat će se anonimni telefonski pozivi. Bacit će mu bombu u kuću, ali samo zahvaljujući sreći njegova će obitelj preživjeti. U svom bijesu rasisti će spaliti crkvu na aveniji Dexter. Istovremeno policija će više puta bezrazložno pritvarati Martina. U siječnju 1957. osnovana je Konferencija južnjačkog kršćanskog vodstva, a Martin Luther Junior proglašen je predsjednikom. Godinu dana kasnije u New Yorku na promociji svoje knjige Korak prema slobodi jedna duševno oboljela srednjovječna crnkinja zarila mu je nož za otvaranje pisama u grudi. Iste godine podnosi ostavku u Baptističkoj crkvi avenije Dexter te s obitelji seli u Atlantu gdje je postao supastor, zajedno s ocem, u Eben-Haezerovoj baptističkoj crkvi.

Bio je jedan od vođa Marša na Washington 1963., kada je izrekao svoj govor naslovljen “I Have A Dream”. Slušalo ga je 250.000 ljudi. Genijalni govornik, protivio se ratu u Vijetnamu. Osim toga, u svojoj knjizi iz 1964., “Zašto ne možemo čekati”, vlč. King objašnjava svoju ideju o davanju 50 miljardi dolara kroz 10 godina najugroženijim dijelovima crnačke zajednice. Propovijedao je nenasilno nepokoravanje i građanski neposluh. Tijekom marševa koje je organizirao gađali su ga vrijeđali, i mrzili, ali on je ustrajao.

U listopadu 1964. godine prima Nobelovu nagradu za mir. Ubijen je 4. travnja 1968. hicem iz snajpera na balkonu hotelske sobe u Memphisu, u saveznoj državi Tennessee. Kada je ubijen imao je 39 godina. Sahrani Maritna Luthera Kinga Juniora prisustvovalo je preko 300.000 ljudi koji su mu došli odati posljednju počast. Na nadgrobnoj ploči njegova groba stoje riječi crnačke duhovne pjesme Napokon slobodan.

“Segregated Water Fountains in North Carolina”
Elliott Erwitt, 1950.

Ova fotografija, koja prikazuje nepravdu socijalne segregacije, je postala prepoznat simbol potrebe za promjenu. Gledajući je sada govori toliko mnogo koliko se od tada promijenilo.

„Elizabeth Eckford i Hazel Massery“
Will Counts, 1957.

Elizabeth Eckford je bila jedna od prvih crnih učenika primljena u Central High School u Little Rock, Arkansas. Ova fotografija prikazuje njezin naporan hod do učionice dok na nju galami bijela učenica Hazel Massery. Iako je Massery kasnije izrazila žaljenje za njezine postupke fotografija je pokazala naciji i svijetu usijanu svađu u Južnim Ujedinjenim Državama.

“Black Star”
Charles Moore, Birmingham 1963.

Godinama je Birmingham, Alabama, smatran „južnjačkim najopasnijim gradom“, domu velikom broju populacije crnaca i dominantne klase bijelaca koji su se susretali u čestim i otvorenim neprijateljstvima. Birmingham je 1963. postao „kauza celebre“ pokreta za građanska prava crnaca koji je vodio u nenasilnim demonstračijama velečasni Martin Luther King Jr. uvijek iznova suočavajući se sa zatvorom, psima i protu-požarnim crijevima u njihovom neumornom zadatku da svrgnu segregaciju. Ova fotografija ljudi koji bivaju udarani tečnim palicama je prikupila podršku za neprilike crnaca.

U narednom nastavku moći ćete pogledati ratne fotografije koje su promjenile svijet.

Portal Fotografija.ba nastavlja saradnju sa portalom Radiosarajevo.ba. I ovaj mjesec su objavljene fotografije dana mjeseca januara. Više informacija o svemu možte naći na ovom linku: http://www.radiosarajevo.ba/novost/73011/najbolje-fotografije-u-januaru

Senzor rezolucije od 8MP će se na tržištu naći početkom marta, a verzija od 13 MP u aprilu.

Kao što smo već naveli plaćanjem F.ba+ članarine pomažete:

•  Tehničko i sadržajno unapređenje portala Fotografija.ba;
•  Tehničko i sadržajno unapređenje konkursa Fotografija godine BiH;
•  Podržavate incijativu našeg Udruženja koje okuplja mlade kreativce kroz svoje projekte.

Više informacija OVDJE.

Fotografi Getty images-a pokrili su više od 8,000 novinskih događaja, 19,000 sportskih i 51,000 događaja iz svijeta showtime-a i zabave, a sada nam donose najbolje od najboljih.

Osim fotografija iz prošle godine magazin od 168 stranica nudi i uvid od najboljeg iz arhive Getty images-a. Online verziju magazina možete pogledati OVDJE, a download PDF publikacije možete izvršiti na linku u donjem desnom uglu magazina.

Neke od fotografija iz magazina:

Plaćanjem godišnje članarine pomažete:

•  Tehničko i sadržajno unapređenje portala Fotografija.ba;

•  Tehničko i sadržajno unapređenje konkursa Fotografija godine BiH;

•  Podržavate incijativu našeg Udruženja koje okuplja mlade kreativce kroz svoje projekte.

Kao zahvalnost za ukazano povjerenje, tim portala Fotografija.ba će korisnicima koji budu i registrovani fotografi portala omogućiti sljedeće:

• Press karticu kojom se potvrđuje da ste registrovani fotograf portala Fotografija.ba;
• Poddomenu www.fotografija.ba/zeljenoime koju možemo preusmjeriti na link vašeg profila ili vašu web stranicu;
• Popust od 50% na printanje fotografija u radnjama Foto Žunić (formati od 9x13cm do 20x30cm);
• Popust od 10% na printanje fotografija u galeriji Black Box (veliki formati fotografija);
• Automatsku registraciju u bazu saradnika Urban Produkcije, projekta koji se bavi zapošljavanjem mladih kreativaca;
• Savjetodavnu i tehničku pomoć te medijsku promociju za sve aktivnosti ove grupe članova (izložbe i drugi projekti);
• Pravo prvenstva u slučaju organizovanja projekata i dešavanja koje imaju ograničen broj učesnika/posjetitelja.

Sve informacije možete naći OVDJE.

Riječ je o konkursu koji je pozvao fotografe da svojim fotografijama pokažu svoje viđenje budućnosti naše zemlje. Takmičenje je privuklo veliku pažnju profesionalnih, ali i amaterskih fotografa širom Bosne i Hercegovine.

Na zadovoljstvo organizatora i stručnog žirija, stiglo je 46 prijava sa veoma interesantnim fotografijama. Svi učesnici su dobili registracijski broj, te njihova imena nisu nikome bila poznata do danas.

Stručni žiri, kojeg sačinjavaju Paul Lowe (Velika Britanija), Andy Spyra (Njemačka) i Imrana Kapetanović (Bosna i Hercegovina) donjeli su odluku o plasmanu prijavljenih kandidata. Petnaest kandidata koji su pozvani da učestvuju u kreativnoj fotografskoj radionici su:

Todorović Ljubomir, Alecković Sanja, Bošnjak Igor, Omerbašić Sulejman, Tahmaz Senad, Škipina Dejan, Simikić Mitar, Cerovina Maša, Bezjak Mia, Brutus Jasmin, Koroman Ivan, Vranac Mahir, Latinović Olja, Alić Ajla, Cibar Suvad.

Radionica će se održati od 23.-26. marta 2012. godine u Sarajevu. Voditelji radionice će biti Paul Lowe (Velika Britanija) i Andy Spyra (Njemačka).

Tri najuspješnija/e učesnika/nice radionice će dobiti sljedeće nagrade:

• Prva nagrada: 1.500 KM
• Druga nagrada: 800 KM
• Treća nagrada: 500 KM

(Fotografija.ba/Radiosarajevo.ba)

Prva ovakva fotografija nastala je još davne 1972. godine od strane posade sa Apollo-a 17, a nove verzije su objavljene 2002, 2004, 2005  i sada 2012 na NASA-inom flickr nalogu.

Fotografija je kombinacija od velikog broja slika sastavljenih u jednu, uslikane su sa satelita Suomi NPP 4. Januara 2012. godine, a u punoj rezoluciji možete je pogledati na ovom LINKU.

Ermin Čeliković, učenik elektrotehničke škole, odlučio je početkom 2012. godine da započne projekat 366 u kojem želi da dokumentuje fotografijom jednu godinu svog života i da pritom ne odustane.

U slobodno vrijeme Ermin fotografiše, bavi se dizajnom i programiranjem, a nakon završene srednje škole planira da upiše studije programiranja izvan granica BiH.

Postavili smo Erminu nekoliko pitanja vezanih za projekat 366, a evo i odgovora:

F.BA: Šta je to Projekat 366?

Ermin: Orginalan naziv ovog projekta je “Project 366″ i odmah ću naglasiti da projekat nije moja orginalna ideja, možete guglati o tome. Glavna ideja projekta je dokumentovati jednu godinu svog života fotografijom, odnosno fotografisati po jednu interesantnu fotografiju svaki dan u godini i objavljivati je online.

F.BA: Zašto?

Ermin: Razlozi upuštanja u ovaj projekat mogu biti različiti. Svjesni smo da danas živimo veoma brzo što je uzrokovalo izgubljen osjećaj o prolaznosti vremena. Trenutci prolaze mnogo brže nego što to želimo, a već sutra se ne sjećamo onoga što je bilo danas. Kako fotografija ima mogućnost da zamrzne trenutak, tako ima i mogućnost da prizove vaša sjećanja. Ako svakodnevno fotografišete ono što vam je obilježilo baš taj dan, nakon završenog projekta ćete se moći sjetiti svakog dana prethodne godine.

Drugi razlog mogu naći oni koji žele da unaprijede svoje sposobnosti fotografisanja. Svaku vještinu je moguće razviti, pogotovo ako vježbate svaki dan u godini. Nakon 366 dana ćete sigurno primijetiti veliki napredak u vašim sposobnostima kao što su kreativnost, zapažanje kadrova, pogled na svjetlost.

F.BA: Kako ostati istrajan i ne odustati?

Ermin: Teško mogu odgovoriti na ovo pitanje obzirom da sam tek na početku projekta, ali svakako da imam nekoliko stvari kojih se planiram držati. Osnovna stvar je to da ću nositi fotoaparat bilo gdje da idem. Možda će biti nepraktično za sobom uvijek vući DSLR i par objektiva, ali i kompaktni fotoaparati dolaze u obzir. Nemoguće je svaki dan napraviti dobru fotografiju ili fotografiju koja vam je obilježila dan, svi imamo mnogo dana koje obilježi ista stvar, ali u tom slučaju je dovoljno fotografisati bilo šta interesantno.

Neke od dosadašnjih fotografija iz projekta 366

Erminov projekat možete pratiti na njegovoj službenoj flickr stranici na ovom LINKU.

Nama ostaje još da zaželimo sreću Erminu i da istraje do kraja!