Fotografije koje su promjenile svijet (I dio)

Datum i vrijeme objave: 2. Februar 2012. u 12:06 Kategorija: Istorija Autor: F.ba

U narednih nekoliko sedmica u nastavcima na našem portalu možete pogledati i pročitati informacije o fotografijama koje su promjenile svijet. Autor ovog eseja je Davor Pavlić.

EKOLOGIJA

The Tetons – Snake River
Ansel Adams, 1942

Neki tvrde da se fotografija dijeli u dva doba: prije Adamsa i poslije Adamsa. U dobu prije Adamsa, na primjer, fotografija nije bila široko priznata kao umjetnička forma. Radije, fotografi su nastojali da svoje fotografije učine što više „umjetničkim“ (više sličnim slikama) tako što su svoje ekspozicije podvrgavali svakakvim ekstremnim manipulacijama – od mazanja svojih objektiva petrolejom do grebanja površine negativa iglama. Onda je došao Ansel Adams pomažući svim ljubiteljima fotografije širom svijeta da prevaziđu svoj kompleks manje vrijednosti.

Drsko tvrdeći da je fotografija „goruća poezija stvarnosti“, Adams je izbjegavao manipulacije, tvrdeći da su one derivat ostalih umjetničkih formi. Umjesto toga on je zagovarao vrijednost „čiste fotografije“. U dobu kada su ručni point-and-shoot aparati brzo postajali česta pojava, Adams i ostali fotografi pejzaža držali su se svojih glomaznih, zastarjelih aparata velikog formata. Na kraju, Adamsove fotografije su fotografiju pretvorile u finu umjetnost. Štoviše, one su oblikovale kako su Amerikanci razmišljali o nacionalnim divljinama i, sa tim, kako ih očuvati.

Adamsova strast za zemljom nije bila ograničena vidicima koje je uokvirio kroz objektiv. 1936. je pratio svoje fotografije u Washington kako bi lobirao očuvanje Kings Canyon područja u Kaliforniji. Naravno, bio je uspješan i to područje je proglašeno nacionalnim parkom.

PRAVA CRNACA

Martin Luther King – “I have a Dream”
nepoznati autor

Martin Luther King Jr. podigao je ruke dok se obraćao masi u njegovom govoru „Ja imam san“ u osmom mjesecu 1963. Njegov nastup tamo i fotografije mase koje su tamo nastale i njegovo obraćanje su bile tačka prekretnica u procvatu pokreta za građanska prava.

Njegov govor ujediniti će crnce i započeti pokret za građanska prava američkih crnaca. Od tada pa nadalje rasisti će ga obasipati uvredljivim i prijetećim pismima, redat će se anonimni telefonski pozivi. Bacit će mu bombu u kuću, ali samo zahvaljujući sreći njegova će obitelj preživjeti. U svom bijesu rasisti će spaliti crkvu na aveniji Dexter. Istovremeno policija će više puta bezrazložno pritvarati Martina. U siječnju 1957. osnovana je Konferencija južnjačkog kršćanskog vodstva, a Martin Luther Junior proglašen je predsjednikom. Godinu dana kasnije u New Yorku na promociji svoje knjige Korak prema slobodi jedna duševno oboljela srednjovječna crnkinja zarila mu je nož za otvaranje pisama u grudi. Iste godine podnosi ostavku u Baptističkoj crkvi avenije Dexter te s obitelji seli u Atlantu gdje je postao supastor, zajedno s ocem, u Eben-Haezerovoj baptističkoj crkvi.

Bio je jedan od vođa Marša na Washington 1963., kada je izrekao svoj govor naslovljen “I Have A Dream”. Slušalo ga je 250.000 ljudi. Genijalni govornik, protivio se ratu u Vijetnamu. Osim toga, u svojoj knjizi iz 1964., “Zašto ne možemo čekati”, vlč. King objašnjava svoju ideju o davanju 50 miljardi dolara kroz 10 godina najugroženijim dijelovima crnačke zajednice. Propovijedao je nenasilno nepokoravanje i građanski neposluh. Tijekom marševa koje je organizirao gađali su ga vrijeđali, i mrzili, ali on je ustrajao.

U listopadu 1964. godine prima Nobelovu nagradu za mir. Ubijen je 4. travnja 1968. hicem iz snajpera na balkonu hotelske sobe u Memphisu, u saveznoj državi Tennessee. Kada je ubijen imao je 39 godina. Sahrani Maritna Luthera Kinga Juniora prisustvovalo je preko 300.000 ljudi koji su mu došli odati posljednju počast. Na nadgrobnoj ploči njegova groba stoje riječi crnačke duhovne pjesme Napokon slobodan.

Segregated Water Fountains in North Carolina
Elliott Erwitt, 1950.

Ova fotografija, koja prikazuje nepravdu socijalne segregacije, je postala prepoznat simbol potrebe za promjenu. Gledajući je sada govori toliko mnogo koliko se od tada promijenilo.

Elizabeth Eckford i Hazel Massery
Will Counts, 1957.

Elizabeth Eckford je bila jedna od prvih crnih učenika primljena u Central High School u Little Rock, Arkansas. Ova fotografija prikazuje njezin naporan hod do učionice dok na nju galami bijela učenica Hazel Massery. Iako je Massery kasnije izrazila žaljenje za njezine postupke fotografija je pokazala naciji i svijetu usijanu svađu u Južnim Ujedinjenim Državama.

Black Star
Charles Moore, Birmingham 1963.

Godinama je Birmingham, Alabama, smatran „južnjačkim najopasnijim gradom“, domu velikom broju populacije crnaca i dominantne klase bijelaca koji su se susretali u čestim i otvorenim neprijateljstvima. Birmingham je 1963. postao „kauza celebre“ pokreta za građanska prava crnaca koji je vodio u nenasilnim demonstračijama velečasni Martin Luther King Jr. uvijek iznova suočavajući se sa zatvorom, psima i protu-požarnim crijevima u njihovom neumornom zadatku da svrgnu segregaciju. Ova fotografija ljudi koji bivaju udarani tečnim palicama je prikupila podršku za neprilike crnaca.

U narednom nastavku moći ćete pogledati ratne fotografije koje su promjenile svijet.